Ishrana i karcinom - šta kaže nauka
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 30-50% svih malignih oboljenja moglo bi se spriječiti promjenom životnog stila, gdje ishrana igra jednu od ključnih uloga. Ovo nije teorija - ovo su rezultati desetina velikih epidemioloških studija sprovedenih širom svijeta.
Kao hirurg-onkolog koji svakodnevno operiše pacijente sa malignim bolestima, uvijek naglašavam pacijentima i njihovim porodicama da prevencija počinje za stolom.
Faktori rizika u ishrani Crveno i prerađeno meso
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasifikovala je prerađeno meso (kobasice, salame, sušeno meso, šunka) kao kancerogen grupe 1 - u istoj kategoriji sa duvanom. Crveno meso (govedina, svinjetina, jagnjetina) klasifikovano je kao vjerovatni kancerogen (grupa 2A).
To ne znači da meso nikad ne treba jesti, ali znači da količinu treba ograničiti. Preporuka je da unos crvenog mesa ne prelazi 500 grama sedmično, a prerađeno meso treba svesti na minimum.
Alkohol
Alkohol povećava rizik od karcinoma usne šupljine, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojke. Rizik raste sa količinom - čak i umjerena konzumacija nosi određeni stepen rizika.
Pretjerano slana hrana
Visok unos soli povezan je sa povećanim rizikom od karcinoma želuca. Izbjegavajte pretjerano soljenje hrane i ograničite konzumaciju konzervirane i marinirane hrane.
Zaštitni faktori u ishrani Voće i povrće
Voće i povrće sadrže vitamine, minerale, vlakna i fitohemikalije koje imaju dokazano zaštitno djelovanje. Posebno su značajni:
- Krstašice (brokoli, karfiol, kupus, kelj) - sadrže sulforafan koji pomaže u detoksifikaciji kancerogena
- Paradajz - bogat likopenom, snažnim antioksidansom
- Bobičasto voće - borovnice, maline, jagode - bogate antocijaninima
- Lukovice (bijeli luk, crni luk) - sadrže organosumporne spojeve sa antikancerogenim djelovanjem
Vlakna
Dijetetska vlakna ubrzavaju prolaz hrane kroz probavni trakt i smanjuju kontakt potencijalnih kancerogena sa sluznicom crijeva. Preporučeni dnevni unos je 25-30 grama. Dobar izvor vlakana su integralne žitarice, mahunarke, voće i povrće.
Zdrave masnoće
Omega-3 masne kiseline (masna riba, laneno sjeme, orasi) imaju protuupalno djelovanje. Maslinovo ulje, osnova mediteranske ishrane, povezano je sa smanjenim rizikom od više vrsta karcinoma.
Mediteranska ishrana kao model
Brojna istraživanja potvrđuju da je mediteranska ishrana - bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, ribom i maslinovim uljem - povezana sa značajno nižim rizikom od malignih bolesti. U našem podneblju imamo izvanredne uslove za ovakav način ishrane.
Praktični savjeti
- Jedite najmanje 5 porcija voća i povrća dnevno
- Zamijenite bijeli hljeb integralnim
- Ograničite crveno meso na 2-3 porcije sedmično
- Pijte dovoljno vode - minimum 1.5-2 litra dnevno
- Pripremajte hranu kuvanjem i pečenjem umjesto prženja
- Izbjegavajte zagorjelu hranu sa roštilja - sadrži policiklične aromatične ugljovodonike
Zapamtite: prevencija počinje danas. Svaka pozitivna promjena u ishrani, ma koliko mala, doprinosi smanjenju rizika.
